andorovec je naselje na podru?ju Grada ?akovca, smjeteno an sjevernoj obali ?akove?kog jezera, deset koilometara jugozapadno od sredita grada. Povrine 3,95 km2 ?ini 5% ukupne povrine Grada. Broji 94 ku?anstava s 323 satnovnika to je 1,1 % ukupnog broja stanvnika podru?ja Grada ?akovca. Gusto?a stanovnika od 76,3 st/km2 znatno je nia od Gradskog prosjeka u iznosu od 400 st/km2. U zadnjih pet godina biljei se porast nataliteta to svrstava andorovec u naselja s prosje?nom izuzetno mladom dobnom skupinom stanovnitva. Ove je kolske godine od ukupno 29 maliana upisanih u prvi razred Osnovne kole Kuranec, ?ak 13 njih iz andorovca.
Ime andorovec, mjesto je dobilo po grofu andoru, Ma?aru koji je ivio na prostoru dananjih Prodi. Me?u starijim mjetanima popularniji je naziv Zelena koji se jo i danas ?esto koristi. Stanovnitvo je radino, vrijedno, preteito zaposleno u tvornicama i obrtima. Bave se poljoprivredom i sto?arstvom za vlastite potrebe, a veseli ?injenica da mladi ne iseljavaju iz mjesta, ve? su aktivni i u udrugama koje djeluju u mjestu. U andorovcu rade dvije trgovine i jedan ugostiteljski objekat. U vlasnitvu andorovca, tj. Grada ?akovca, od stambenih jedinica su: Dom kulture, kapela Svetog Florijana, Dje?ji vrti? Zvijezdice, sportski objekat s otvorenim nogometnim, rukometnim i koarkakim igralitem te groblje.
Mjesto andorovec ima i izuzetno zanimljivu povijest. Poznato je po granici za vrijeme NDH-a, po koritenju Artekog bunara, zdrastvenim reformama suzbijanja guavosti i elu?anih bolesti, mlinovima na rijeci Dravi. Poznato je i po ribi?ima, sputanju jedrilica, zelenim muikaima te nogometnom klubu Proleter, prvom osvaja?u kupa Me?imurja po?etkom pedesetih godina.
U mjestu trentuno djeluju tri udruge: Dobrovoljno vatrogasno drutvo andorovec, Kulturno-umjetni?ko drutvo andorovec i Stolno teniski klub andorovec.
